Rad s mladima u užem smislu zapravo je hrvatska inačica termina youth work, dakle organiziranog procesa individualnog i društvenog razvoja mlade osobe koji se događa u suradnji s tom mladom osobom. Rad s mladima u širem smislu (working with youth) nadređeni je pojam radu s mladima u užem smislu te može biti vezan za samu ciljnu grupu mladih, te kao takav ujedno obuhvaća i rad s mladima u užem smislu, ali i školstvo i policiju u okviru odjela za maloljetnu delikvenciju ili pak vojsku.

Rad s mladima promovira autonomiju, slobodu i odgovornost mladih. Mladi su u procesu rada s mladima mnogo više od pukih primatelja sadržaja. Oni su sukreatori. Rad s mladima je, za razliku od formalnih obrazovnih sustava, mnogo fleksibilniji u svom načinu izvođenja. Također, rad s mladima mora biti utemeljen na potrebama zajednice i samih mladih. Ako je prepoznat neki problem koji muči mlade u pojedinom kontekstu, zadaća je rada s mladima stvoriti okruženje za rješavanje ili olakšavanje identificiranog problema. Konstantnim mijenjanjem kurikuluma, ovisno o potrebama zajednice, rad s mladima biva suvremen, a mlade uči da budu pronicljivi, receptivni i proaktivni unutar zajednice u kojoj žive. To se postiže jednim od najraširenijih koncepata u ovakvoj vrsti edukacije – socijalnim učenjem.

Tri su načelna pristupa radu s mladima:

1. Individualni pristup radu

2. Grupni rad

3. Razvoj zajednice

U radu s mladima upotrebljavaju se neformalne metode učenja, a stvara se i prostor za informalno učenje.

Ovaj opis proizlazi iz publikacije naših partnera iz Mreže mladih Hrvatske, te je više informacija o radu s mladima u Hrvatskoj moguće pronaći u publikaciji Teorija i praksa rada s mladima: Prilog razumijevanju rada s mladima u hrvatskom kontekstu.

Naš je cilj pružiti pravovremenu i korisnu edukaciju osobama koje rade s mladima kako bi približili korištenje novih i inovativnih obrazovnih pristupa, metoda i alata u radu s mladima u širem smisu, odnosno u sektoru neformalnog i formalnog obrazovanja.

1. Promocija autonomije, slobode i odgovornosti mlade osobe

2. Partnerski odnos između mladih i radnika s mladima

3. Usmjerenost na proces i otvorenost za nova učenja

4. Upotreba neformalnih metoda učenja i stvaranje uvjeta za informalno učenje

5. Fleksibilnost i inovativnost

6. Utemeljenost na potrebama

7. Interdisciplinarnost i krossektoralnost

8. Fokus na humanističkim vrijednostima ravnopravnosti, interkulturalnosti, ljudskih prava, poticanja nenasilja i izgradnje mira

9. Zabavnost sadržaja

10. Kompetentnost i profesionalnost radnika s mladima

1. Uvod u rad s mladima i neformalno obrazovanje

2. Novi refleksijski alati u radu s mladima

3. Edukativni alati za građanski odgoj

4. Edukativni alati i društvene igre u odgoju i obrazovanju za okoliš

5. Edukativni alati za rad na mentalnom zdravlju

6. Umjetnost kao metoda učenja

7. Istraživački pristup učenju

8. Projektni pristup učenju

9. Prostor kao odgojno-obrazovni alat